Hasanaginica je biser i bošnjačke, i bosanske, i evropske i svjetske kulturne baštine. J. W. Goethe za Hasanaginicu je rekao da je „jedna od najljepših balada svjetske književnosti“.
Prije 250 godina, 1774. godine, italijanski etnograf, opat i putopisac Alberto Fortis zapisao je znamenitu baladu Hasanaginica u izvornom obliku i preveo i prepjevao je na italijanski jezik. Objavljena je u Veneciji, u knjizi Viaggio in Dalmazia (Put u Dalmaciju). Ubrzo nakon toga Hasanaginica je „pokorila“ evropski kulturni prostor. U samo nekoliko desetljeća uslijedili su prepjevi na njemački, francuski, engleski, španjolski, poljski, ruski i druge jezike.
Hasanaginica je biser i bošnjačke, i bosanske, i evropske i svjetske kulturne baštine. J. W. Goethe za Hasanaginicu je rekao da je „jedna od najljepših balada svjetske književnosti“.
Nije zabilježeno u svjetskoj književnosti da su neko književno djelo sa izvornog jezika na svoj jezik prevela takva četiri velikana svjetske književnosti kao što je to slučaj sa Hasanaginicom, koju su preveli Johann Wolfgang von Goethe na njemački, Walter Scott na engleski jezik, Aleksandar Sergejevič Puškin na ruski i Adam Bernard Mickiewicz na poljski jezik.
Ove godine obilježava se 250 godina Hasanaginice. U okviru ovog projekta urađena je i pozorišna predstava Hasanaginica, zasnovana na novom dramaturškom čitanju ove balade. Predstavu je režirao Irfan Kasumović, a autor dramskog teksta je Mirza Begović. Projektom su predviđeni i naučni razgovori o Hasanaginici u Tuzli i Zenici, izložba o Hasanaginici i drugi sadržaji.
Fahrudin Sinanović, direktor Bosanskog kulturnog centra Alija Izetbegović Kalesija
O HASANAGINICI ILI HASANAGINICA – 250 GODINA KRVI I LJUBAVI
Radeći na dramskom tekstu Hasanaginica ili Hasanaginica – 250 godina krvi i ljubavi, što je i naziv drame, znao sam da sve postojeće dramatizacije imaju neopisivu književnu vrijednost, ali i zadatak očuvanja i približavanja izvornoj baladi koja ove godine slavi 250 godina od svog prvog zapisa. Stoga, moj zadatak i zadatak ansambla koji je radio na predstavi, bio je ispričati neispričanu priču sa svim aktuelnim manifestima koji su sveprisutni i koji se manje više u historijskom kontekstu ponavljaju. Spoznaja o veličini i vrijednosti balade Hasanaginica kako u bosanskohercegovačkoj književnosti, tako i u svjetskoj, ovaj zadatak je učinila težim, odgovornijim i pred sve nas stavila izazov na koji smo se trudili odgovoriti na najbolji način. Putovanje od istraživanja, pisanja, pa i same postavke predstave je podrazumijevalo pričanje priče o ljudima u određenim okolnostima bez obzira na vrijeme, period, epohu. Tokom rada na tekstu, približili smo se i priči o ratovima koji su se vodili na ovim prostorima, i koji su na neki način, u uskoj vezi sa samom baladom, i svevremenskim generacijama koje svoju bližu prošlost i period u kojem žive posmatraju na način „prije i poslije rata“. Hasanaginica jeste jedna od najljepših balada u kojoj kao prioritetno čitamo ljubavnu priču i priču o ljubavi majke prema djeci, ali u isto vrijeme, kao nerazdvojivo, tokom rada na ovom tekstu, nametnulo se niz pitanja na koje smo se trudili odgovoriti. U samoj baladi nemamo priliku upoznati likove prije konkretnog zapleta, što naravno ni sama forma balade ne odobrava, ali dramski tekst itekako dopušta. Stoga, meni kao autoru dramskog teksta, bilo je važnije ispričati priču koju ne znamo, a možemo naslutiti, nego onu koju smo saznali iz same balade i koja nas vodi do poznatog tragičnog kraja. Poštujući sadržajno, stilski i epohalno samu baladu Hasanaginica, ovaj tekst, a na kraju i sama predstava, je i propitivanje političke, društvene, klasne i sociološke stvarnosti na primjerima koji se stoljećima ponavljaju na ovim prostorima, što vrlo često, pa i na primjeru same Hasanaginice, sa sobom nosi žrtve i stradanja, a posljednja žrtva, barem u našem slučaju, jeste sama ljubav.
Mirza Begović, autor
Narodno pozorište u Mostaru
Hasanaginica
Sezona: 2024/2025.
PREMIJERA: 27.12.2024.
Režija: Irfan Kasumović
Scenografija: Mirza Čobrić
Kostimografija: Vesna Teodosić
Muzika: Igor Kasapović
Saradnik za scenski pokret: Emir Fejtić
Video animacija: Sanja Horić
Crteži: Vesna Teodosić
Saradnica iz oblassti dramaturgije: Nedžma Čizmo
Djeca na snimku: Emina Halilović, Nahla Kadrić, Emir Sadiković, Tarik Lukavica
Igraju:
- Hasanaginica / Fatima - Adna Kaknjo
- Hasan-aga - Irfan Kasumivić
- Majka - Remira Osmanović
- Beg Pintorović - Nusmir Muharemović
- Adem - Emir Sejfić
- Imotski kadija - Mirza Ćatibušić
- Sestra - Zerina Mujkić
- Selim - Nermin Hodžić
Inscipijentica i suflerica: Elvisa Marić
Tehničko vodstvo: Azer Hadžiomerović
Majstor tona: Tarik Denjo
Majstor svjetla: Harun Pilav
Garderoberka: Šeća Ćušić
Rekviziter: Miran Krpo
Dekorateri: Džemal Ćušić, Almir Kazazić
Stolarski radovi: Stojan Kačić
Šefica računovodstva: Majla Memić
Organizator - producent: Dragica Suša
Administrativna radnica: Venisa Peco
Bilater: Ramo Salčin
PR: Adna Ajanić
Izdavač: Javna ustanova Narodno pozorište u Mostaru; direktor: Emir Spahić
Premijerna izvedba u Tuzli: 14.12.2024. godine u Narodnom pozorištu Tuzla
Premijera izvedba u Kalesiji: 15.12.2024. godine u BKC Alija Izetbegović Kalesija
Premijerna izvedba u Zenici: 26.12.2024. godine u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica
Premijerna izvedba u Mostaru: 27.12.2024. godine u Narodnom pozorištu u Mostaru
Trajanje: 80 min
FOTO GALERIJA
